16 najčešćih vrsta hakiranja i prevencije
Ovdje je pogled na najčešće vrste hakiranja i kako ih spriječiti. Također, pronađite odgovore na popularna pitanja o toj temi.
Jedan od najvećih problema u ovoj eri kojom dominira internet su sigurnost i sigurnost. Hakeri uvijek traže iskorištavanje i načine kako iskoristiti sigurnosne rupe za napad. U ovom članku ćemo pogledati najčešće vrste hakiranja i kako se možete zaštititi.
Što je hakiranje?
Hakiranje se odnosi na praksu dobivanja neovlaštenog pristupa računalu ili mreži kako bi se ukrali, promijenili ili uništili podaci ili informacije.
Hakeri koriste razne tehnike i alate za pristup sustavima i mrežama, a postoji mnogo različitih vrsta hakiranja koje mogu koristiti.
Najčešći tipovi hakiranja i prevencije
Evo nekih od najčešćih vrsta hakiranja:
1. Zlonamjerni softver
Zlonamjerni softver, skraćenica za zlonamjerni softver, izraz je koji se koristi za opisivanje bilo kojeg softvera koji je dizajniran da ošteti ili iskorištava računalni sustav. Postoji mnogo različitih vrsta zlonamjernog softvera, uključujući viruse, ransomware, spyware i adware. Zlonamjerni se softver često širi putem privitaka e-pošte ili poveznica na zlonamjerna web-mjesta.
Nakon što se računalo zarazi zlonamjernim softverom, može se koristiti za izvođenje širokog spektra zlonamjernih aktivnosti. Na primjer, zlonamjerni softver može se koristiti za krađu osjetljivih informacija, kao što su vjerodajnice za prijavu ili financijski podaci, ili za pokretanje napada na druge računalne sustave. Malware se također može koristiti za onemogućavanje ili ometanje normalnog funkcioniranja računala ili za iznuđivanje novca od žrtve šifriranjem njihovih datoteka i traženjem plaćanja u zamjenu za ključ za dešifriranje.
Za zaštitu od zlonamjernog softvera, važno je koristiti sigurnosni softver koji se redovito ažurira za zaštitu od najnovijih prijetnji. Osim toga, korisnici bi trebali biti oprezni kada otvaraju privitke e-pošte ili klikaju na poveznice iz nepoznatih izvora te bi trebali izbjegavati preuzimanje softvera s nepouzdanih web stranica. Slijedeći ove jednostavne korake, pojedinci i organizacije mogu uvelike smanjiti rizik da postanu žrtve napada zlonamjernog softvera.
2. krađe identiteta
Krađa identiteta je vrsta kibernetičkog napada u kojem napadač pokušava prevariti žrtvu da da osjetljive podatke, kao što su vjerodajnice za prijavu ili financijski podaci, predstavljajući se kao pouzdani entitet. To se obično radi putem e-pošte, društvenih medija ili drugih internetskih platformi.
Napadač može upotrijebiti lažnu web stranicu ili adresu e-pošte koja izgleda legitimno kako bi prevario žrtvu. Nakon što žrtva unese svoje osjetljive podatke, napadač ih može koristiti za vlastite zlonamjerne svrhe, poput krađe identiteta ili financijske prijevare.
Najbolji načini zaštite od krađe identiteta su uvijek unakrsno provjeravati i biti sigurni da pregledavate autentičnu web stranicu, izbjegavati otvaranje neželjene e-pošte i koristiti dvofaktorsku autentifikaciju. I nikada ne zaboravite provjeriti e-poštu pošiljatelja kako biste bili sigurni da je službena.
3. SQL injekcija
SQL injection je vrsta cyber napada u kojem napadač ubacuje zlonamjerni kod u bazu podataka web stranice, dopuštajući mu pristup, izmjenu ili brisanje osjetljivih informacija. To se obično radi dodavanjem zlonamjernog koda u korisnička polja za unos, kao što je obrazac za prijavu, kako bi se web mjesto navelo da izvrši kod kao da je legitiman.
Za zaštitu od napada SQL injekcijom, važno je pravilno potvrditi i dezinficirati sve korisničke unose prije prosljeđivanja u bazu podataka. To se može učiniti pomoću pripremljenih izjava ili parametriziranih upita, koji osiguravaju da se unos tretira kao podatak, a ne kao kod. Također je važno koristiti jake, jedinstvene lozinke za bazu podataka i redovito ažurirati softver web stranice i sigurnosne zakrpe.
4. Čovjek u sredini (MITM)
Man-in-the-middle (MITM) hakiranje je vrsta cyber napada u kojem napadač presreće i mijenja komunikaciju između dvije strane. To se obično radi postavljanjem napadačevog uređaja između dviju strana i preusmjeravanjem njihove komunikacije preko napadačevog uređaja. To omogućuje napadaču da vidi i potencijalno modificira komunikaciju između dviju strana bez njihovog znanja.
MITM napade može biti teško otkriti jer strane uključene u komunikaciju možda neće shvatiti da se njihove poruke presreću i mijenjaju.
Za zaštitu od MITM napada, važno je koristiti šifriranje i sigurne komunikacijske protokole kad god je to moguće.
Zbog toga je napadaču mnogo teže presresti i promijeniti komunikaciju a da ga nitko ne otkrije. Također je važno biti oprezan pri korištenju javnih Wi-Fi mreža i izbjegavati pristup osjetljivim informacijama putem nezaštićenih veza.
5. Uskraćivanje usluge (DoS)
Napad uskraćivanjem usluge (DoS) vrsta je kibernetičkog napada u kojem napadač pokušava web stranicu ili mrežni resurs učiniti nedostupnim korisnicima.
To se obično radi preplavljivanjem web stranice ili mreže prometom, učinkovito sprječavajući legitimne korisnike da pristupe resursu. DoS napadi mogu biti vrlo destruktivni i mogu uzrokovati značajnu financijsku štetu pogođenim organizacijama.
Za zaštitu od DoS napada, važno je imati snažne mrežne sigurnosne mjere, poput vatrozida i sustava za otkrivanje upada. Oni mogu pomoći u prepoznavanju i blokiranju sumnjivog prometa prije nego što preplavi web mjesto ili mrežu.
Također je važno imati odgovarajuću propusnost i infrastrukturu za rukovanje velikim količinama prometa, jer to može pomoći u sprječavanju preopterećenosti web stranice ili mreže. Redovito ažuriranje softvera i sigurnosnih zakrpa također može pomoći u zaštiti od DoS napada, jer oni često mogu iskoristiti ranjivosti u zastarjelom softveru.
6. Distribuirano uskraćivanje usluge (DDoS)
Distribuirani napad uskraćivanjem usluge sličan je DoS napadu, ali uključuje korištenje više računala ili uređaja za generiranje prometa.
Napadač koristi više uređaja, često raspoređenih na različitim lokacijama, kako bi istovremeno napao web mjesto ili mrežni resurs.
To napadaču omogućuje generiranje mnogo veće količine prometa nego što bi bilo moguće s jednim uređajem, što otežava obranu web stranice ili mreže od napada. DDoS napadi mogu biti vrlo destruktivni i mogu uzrokovati značajnu financijsku štetu pogođenim organizacijama.
Za zaštitu od DDoS napada, trebali biste imati dobre mrežne sigurnosne mjere, poput vatrozida i sustava za otkrivanje upada. Oni mogu pomoći u prepoznavanju i blokiranju sumnjivog prometa prije nego što preplavi web mjesto ili mrežu.
Također je važno imati odgovarajuću propusnost i infrastrukturu za rukovanje velikim količinama prometa, jer to može pomoći u sprječavanju preopterećenosti web stranice ili mreže.
Osim toga, korištenje usluge zaštite od DDoS-a može pomoći u apsorbiranju i preusmjeravanju dolaznog prometa, što napadaču čini mnogo težim uspjeh. Dobar primjer je Cloudflare.
7. Probijanje lozinki
Probijanje lozinki je tehnika koju koriste napadači kako bi dobili neovlašteni pristup računalnom sustavu ili online računu. To se obično radi korištenjem specijaliziranog softvera za pogađanje ili "probijanje" lozinke, bilo isprobavanjem unaprijed određenog popisa uobičajenih lozinki ili korištenjem naprednijih metoda, kao što su napadi rječnikom ili napadi brutalnom silom.
Za zaštitu od provale lozinke, važno je koristiti jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih računa. To znači korištenje kombinacije velikih i malih slova, brojeva i posebnih znakova te izbjegavanje uobičajenih riječi ili izraza.
Također je dobra ideja koristiti upravitelj lozinki koji će vam pomoći u generiranju i pohranjivanju jakih, jedinstvenih lozinki. Osim toga, redovita promjena lozinki može dodatno zaštititi vaše račune jer napadačima otežava probijanje lozinke pomoću unaprijed određenih popisa ili drugih metoda.
8. Zero-day exploit
Eksploatacija nultog dana vrsta je kibernetičkog napada koji iskorištava prethodno nepoznatu ranjivost u računalnom sustavu ili softverskoj aplikaciji. To znači da ranjivost nije javno objavljena ili zakrpana, pa su sustav ili aplikacija stoga ranjivi na napad. Iskorištavanja nultog dana mogu biti posebno opasna jer ih je teško otkriti i mogu omogućiti napadaču pristup sustavu ili aplikaciji bez znanja korisnika.
Za zaštitu od iskorištavanja nultog dana, važno je da sav vaš softver i sustavi budu ažurni s najnovijim sigurnosnim zakrpama.
To može pomoći u zatvaranju svih poznatih ranjivosti i otežati napadačima njihovo iskorištavanje. Također je važno koristiti sigurnosni softver, kao što su antivirusni sustavi i sustavi za otkrivanje upada, kako bi se lakše identificirali i blokirali potencijalni zero-day exploiti.
Osim toga, redovito sigurnosno kopiranje podataka može pomoći u smanjenju utjecaja uspješnog zero-day exploita, jer ćete moći vratiti svoje podatke iz sigurnosne kopije ako je potrebno.
9. Mamac i zamjena
Mamac i prebaci uobičajena je taktika prijevare u kojoj napadač namami žrtvu u situaciju obećavajući joj nešto privlačno, ali onda u zadnji čas mijenja uvjete dogovora na štetu žrtve. To se može učiniti na razne načine, ali zajednička nit je da je žrtva prevarena da vjeruje da dobiva jedno, dok zapravo dobiva nešto sasvim drugo.
Jedan primjer prijevare s mamcem i zamjenom je lažni popis poslova. Napadač može oglašavati dobro plaćen posao s izvrsnim beneficijama, ali kada se žrtva pojavi na razgovoru, rečeno joj je da se posao zapravo temelji na provizijama i da beneficije nisu tako dobre kao što se reklamira. Drugi primjer je lažna internetska prodaja, u kojoj napadač reklamira proizvod po znatno sniženoj cijeni, ali kada žrtva pokuša kupiti proizvod, kaže mu se da ga nema na zalihama i umjesto toga nudi mu se skuplji proizvod.
Za zaštitu od mamaca i prebacivanja prevare, važno je biti oprezan s ponudama koje se čine predobre da bi bile istinite. Uvijek istražite i provjerite legitimnost ponude prije davanja osobnih podataka ili slanja novca.
Također je dobra ideja biti oprezan s neželjenim ponudama, osobito onima koje dolaze putem e-pošte ili društvenih medija, jer ih napadači često koriste za ciljanje žrtava. Ako sumnjate da ste možda nasjeli na prijevaru, kontaktirajte odgovarajuće vlasti i poduzmite korake za zaštitu svojih osobnih podataka.
Krađa kolačića, također poznata kao otmica sesije, vrsta je kibernetičkog napada u kojem napadač krade kolačić sesije prijave žrtve i koristi ga za neovlašteni pristup žrtvinim računima na mreži. Kolačići su mali dijelovi podataka koji se šalju s web stranice u web preglednik korisnika i pohranjuju na računalu korisnika. Često se koriste za pohranjivanje podataka za prijavu, tako da korisnik ne mora unositi svoje korisničko ime i lozinku svaki put kada posjeti web stranicu.
Da bi ukrao kolačić, napadač prvo mora pronaći način pristupa žrtvinom računalu, na primjer slanjem zlonamjernog privitka e-pošte žrtvi ili iskorištavanjem ranjivosti u žrtvinom web pregledniku. Nakon što napadač ima pristup žrtvinom računalu, može tražiti kolačić sesije prijave i kopirati njegovu vrijednost. Zatim mogu upotrijebiti ovu vrijednost za lažno predstavljanje žrtve i dobiti pristup žrtvinim računima.
Za zaštitu od krađe kolačića, važno je koristiti jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih online računa i izbjegavati korištenje iste lozinke na više računa. Osim toga, trebali biste redovito ažurirati svoj web preglednik i drugi softver jer to može pomoći u zaštiti od ranjivosti koje napadači mogu pokušati iskoristiti. Naposljetku, trebali biste biti oprezni pri pristupanju svojim mrežnim računima putem javnih Wi-Fi mreža jer ih napadači mogu lako nadzirati.
11. Clickjacking
Clickjacking je vrsta cyber napada u kojem napadač prevari žrtvu da klikne na gumb ili poveznicu koja ima drugačiju funkciju od one koju žrtva očekuje. To se obično radi korištenjem prozirnih ili preklapajućih slika kako bi se prikrilo pravo odredište gumba ili veze.
Na primjer, napadač može postaviti prozirnu sliku gumba za reprodukciju preko poveznice na zlonamjernu web stranicu, prevarivši žrtvu da pomisli da klika na videoplayer dok zapravo posjećuje zlonamjernu web stranicu.
Za zaštitu od clickjackinga, važno je biti oprezan kada klikate na gumbe ili poveznice, posebno one koje dolaze iz nepoznatih ili nepouzdanih izvora. Također biste trebali izbjegavati klikanje na poveznice ili gumbe koji izgledaju neprikladni ili koji ne odgovaraju sadržaju stranice.
Osim toga, možete koristiti dodatke ili proširenja web-preglednika koji vam mogu pomoći u prepoznavanju i blokiranju mogućih pokušaja krađe klikova. Konačno, trebali biste redovito ažurirati svoj web preglednik i drugi softver kako biste bili sigurni da imate najnovije sigurnosne zakrpe i zaštitu od clickjackinga i drugih cyber napada.
12.Keylogger
Keylogger je vrsta softvera ili hardvera koji bilježi tipke koje se pritisnu na tipkovnici. Napadač zatim može upotrijebiti ove informacije kako bi saznao nečije vjerodajnice za prijavu, lozinke i druge osjetljive podatke. Keyloggeri se mogu instalirati na računalo osobe bez njezina znanja, često upotrebom zlonamjernog ili drugog zlonamjernog softvera.
Za zaštitu od napada keyloggera, važno je koristiti jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih online računa i izbjegavati korištenje iste lozinke na više računa.
Osim toga, trebali biste redovito ažurirati antivirusni softver i pokretati skeniranja kako biste identificirali i uklonili zlonamjerni softver ili drugi zlonamjerni softver koji je možda instaliran na vašem računalu. Također možete koristiti virtualnu tipkovnicu za unos lozinki, jer to može otežati keyloggeru da uhvati vaše pritiske na tipke.
Konačno, trebali biste biti oprezni pri preuzimanju i instaliranju softvera iz nepoznatih ili nepouzdanih izvora, jer to često može biti način da napadači instaliraju keyloggere na vaše računalo.
13. Napad sa stražnje strane
Backdoor je skrivena ulazna točka u računalni sustav ili softversku aplikaciju koju je programer namjerno izradio. Ova ulazna točka može se koristiti za pristup sustavu ili aplikaciji bez prolaska kroz uobičajene procese provjere autentičnosti.
Programeri često koriste stražnja vrata kako bi si osigurali način pristupa sustavu ili aplikaciji u slučaju nužde, ali napadači ih također mogu iskoristiti za neovlašteni pristup.
Za zaštitu od backdoor napada, važno je redovito ažurirati svoj softver i operativni sustav kako biste bili sigurni da su sva poznata stražnja vrata zatvorena. Također biste trebali koristiti sigurnosni softver, kao što su antivirusni sustavi i sustavi za otkrivanje upada, kako biste lakše prepoznali i blokirali sve pokušaje pristupa sustavu ili aplikaciji kroz stražnja vrata.
Osim toga, trebali biste biti oprezni pri preuzimanju i instaliranju softvera iz nepoznatih ili nepouzdanih izvora, jer to često može biti način da napadači instaliraju stražnja vrata na vaš sustav. Konačno, trebali biste izbjegavati korištenje softvera ili aplikacija koje imaju poznata ili sumnjiva stražnja vrata, jer to može vaš sustav ili podatke učiniti ranjivima na napad.
14. Napad grubom silom
Napad grubom silom vrsta je cyber napada u kojem napadač pokušava pogoditi lozinku ili druge vjerodajnice za prijavu sustavnim isprobavanjem svake moguće kombinacije znakova. To se obično radi pomoću specijaliziranog softvera koji može automatski generirati i isprobati veliki broj kombinacija u kratkom vremenu. Napadi grubom silom mogu biti učinkoviti, ali također mogu oduzimati vrijeme i mogu ih otkriti sigurnosni sustavi.
Za zaštitu od napada grubom silom, važno je koristiti jake, jedinstvene lozinke za svaki od vaših online računa. To znači korištenje kombinacije velikih i malih slova, brojeva i posebnih znakova te izbjegavanje korištenja uobičajenih riječi ili fraza.
Također je dobra ideja koristiti upravitelj lozinki koji će vam pomoći u generiranju i pohranjivanju jakih, jedinstvenih lozinki. Osim toga, redovito mijenjanje lozinki može dodatno zaštititi vaše račune, jer to napadačima otežava probijanje vaše lozinke metodama grube sile.
Naposljetku, trebali biste biti oprezni pri unosu vjerodajnica za prijavu na nepoznatim ili nepouzdanim web-mjestima, jer postoji veća vjerojatnost da će biti meta napada grubom silom.
15. DNS spoofing
DNS spoofing, također poznat kao DNS cache poisoning, vrsta je cyber napada u kojem napadač prevari DNS (Domain Name System) poslužitelj da usmjeri korisnike na zlonamjerno web mjesto umjesto na namjeravano web mjesto. To se obično radi slanjem DNS poslužitelju lažnih DNS zapisa koji povezuju zlonamjerno web mjesto s željenim nazivom domene web mjesta. Kada korisnik pokuša posjetiti željenu web stranicu, DNS poslužitelj ih umjesto toga šalje na zlonamjernu web stranicu, dopuštajući napadaču da potencijalno ukrade osjetljive informacije ili zarazi korisnikov uređaj zlonamjernim softverom.
Za zaštitu od DNS spoofing napada, važno je koristiti sigurne DNS poslužitelje koji su manje osjetljivi na pokušaje prijevare. Također možete koristiti usluge DNS filtriranja, koje mogu pomoći u prepoznavanju i blokiranju zlonamjernih web stranica usporedbom njihovih DNS zapisa s poznatim sigurnim web stranicama.
Osim toga, trebali biste redovito ažurirati svoj operativni sustav i drugi softver kako biste bili sigurni da imate najnovije sigurnosne zakrpe i zaštitu od DNS spoofinga i drugih cyber napada. Konačno, trebali biste biti oprezni pri unosu osjetljivih podataka, kao što su vjerodajnice za prijavu ili financijski podaci, na nepoznatim ili nepouzdanim web-mjestima, budući da postoji veća vjerojatnost da će biti meta napada DNS spoofinga.
16. Zlonamjerno oglašavanje
Zlonamjerno oglašavanje je vrsta cyber napada u kojem napadač koristi oglašivačke mreže za isporuku zlonamjernih oglasa korisnicima. Ovi oglasi mogu sadržavati skriveni kod koji, kada se klikne na njega ili se s njim komunicira, može preuzeti zlonamjerni softver na korisnikov uređaj ili ga preusmjeriti na zlonamjerno web mjesto. Zlonamjerno oglašavanje može biti teško otkriti jer oglasi često izgledaju legitimno i isporučuju se putem pouzdanih mreža oglašavanja.
Za zaštitu od zlonamjernih napada, važno je koristiti renomirane i pouzdane oglašivačke mreže jer je manja vjerojatnost da će se one koristiti za isporuku zlonamjernih oglasa. Također biste trebali redovito ažurirati svoj web preglednik i drugi softver kako biste bili sigurni da imate najnovije sigurnosne zakrpe i zaštitu od zlonamjernog oglašavanja i drugih kibernetičkih napada.
Osim toga, trebali biste biti oprezni pri klikanju na oglase, posebno one koji dolaze iz nepoznatih ili nepouzdanih izvora, jer postoji veća vjerojatnost da sadrže zlonamjerni kod. Konačno, trebali biste koristiti sigurnosni softver, kao što su antivirusni sustavi i sustavi za otkrivanje upada, kako biste lakše identificirali i blokirali potencijalne pokušaje zlonamjernog oglašavanja.
Zaključak
Sve u svemu, ovo su neke od najčešćih vrsta hakiranja koje napadači koriste za pristup sustavima i mrežama. Važno je da pojedinci i organizacije budu svjesni ovih vrsta napada i da poduzmu korake kako bi se od njih zaštitili.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koje su različite vrste hakera?
Postoji nekoliko različitih tipova hakera, svaki sa svojim motivima i metodama. Neki uobičajeni tipovi hakera uključuju:
1. Hakeri bijelih šešira, koji su etički hakeri koji koriste svoje vještine kako bi identificirali i pomogli popraviti ranjivosti u računalnim sustavima.
2. Hakeri crnih šešira, koji su kriminalci koji koriste svoje hakerske vještine za osobnu korist ili nanošenje štete.
3. Sivi šešir hakeri, koji su negdje između hakera s bijelim i crnim šeširima, a svoje vještine mogu koristiti i za dobre i za loše svrhe.
4. Djeca iz scenarija, koji su neiskusni hakeri koji koriste već postojeće alate i skripte za izvođenje napada, često ne razumijevajući kako oni rade.
5. Hakeri nacionalne države, koje sponzoriraju vlade za izvođenje operacija kibernetičke špijunaže ili kibernetičkog ratovanja.
Iako svi hakeri koriste slične tehnike, njihove motivacije i ciljevi mogu biti znatno različiti. Neki hakeri mogu biti motivirani novcem, dok drugi mogu biti motivirani političkim ili ideološkim uvjerenjima. Drugi pak mogu biti motivirani izazovom provale u sustav ili ozloglašenošću koju donosi uspješnost hakera.
Koje su vrste hakiranja legalne?
Etičko hakiranje koje je također poznato kao White hat hakiranje provodi se legalno.
Izvan etičkog hakiranja, hakiranje je općenito protuzakonito. Hakiranje je neovlašteni pristup ili kontrola računala ili mreže. To je kazneno djelo koje može rezultirati strogim kaznama, poput novčanih i zatvorskih.
Vezani članci
